DruštvoVestiZaječar info

U Zaječaru danas potpisan sporazum između Grada Zaječara i Udruženja „Za česme“

U Zaječaru je danas potpisan sporazum o očuvanju arteskih česama između Grada Zaječara i Udruženja „Za česme“. Sporazum u sebi sadrži niz koraka i procedura koje će biti obavljene, kako bi za 2-3 godine u gradu na Timoku, postojala jedna potpuno uređena oblast koja se odnosi na crpljenje, eksploataciju i upotrebu arteskih voda, čulo se prilikom potpisivanja sporazuma.

Prema rečima gradonačelnika Zaječara Boška Ničića, zdrava pijaća voda je budućnost čovečanstva i kao takav resurs planete treba na adekvatan način da bude iskorišćena.

„Nakon temeljnog rada na izmeni već ranije postignutih sporazuma vezanih za zaštititu arteskih česama, sada rad proširujemo i na vodotokove, iz kojih ovaj grad treba i u budućnosti da ima ekonomske koristi, a pre svega važan je za zdravlje ljudi. Došli smo do toga da smo uradili jedan tekst sporazuma između Grada Zaječara i Udruženja „Za česme“ koji danas potpisujemo. Taj sporazum, nadam se biće obavezujući za sve one koji dođu i posle mene i za sve one ljude koji vode sada Udruženje „Za česme“, da će generacije brinuti o tom prirodnom blagu na kome ovaj grad leži, a to je zdrava i izuzetno kvalitetna pijaća voda kao resurs koji će u budućnosti biti sve cenjeniji. Ono što je naša zajednička konstatacija je da taj resusr, posebno neko sa strane, ne treba da uzima i koristi a da od toga ovaj grad nema nikakve koristi. Sa druge strane mi smo dužni sa onim što imamo i koliko imamo, da isti zaštitimo, da ono što koristimo koristimo tako da to bude na adekvatan način i vrednovano.  Bitno je da taj resusr bude vrednovan i kroz objekte u kojima se koristi, da ti objekti, pre svega govorim o arteskim česmama, imaju arhitektonski izgled tako da se grad Zaječar time ponosi. Nadam se da ćemo vrlo brzo, rezultate te naše zajedničke saradnje, videti i da ćemo, ako uspemo da se izborimo kod Republičkih vlasti za izmenu nekih propisa, imati u budućnosti mnogo više novca koji ćemo ulagati u ovo o čemu sam govorio“, istakao je Ničić.

Boban Pogarčić iz Udruženja „Za česme“ je ovom prilikom istakao da sporazum podrazumeva niz procedura koje treba obaviti, od laboratorisjkih radova, preko dobijanja dozvola za legalizaciju česama, do uređenja okolinine gde se česme nalaze.

„Mi kao udruženje, koje je 2015. godine krenulo da rešava probleme koji su se pojavili, a koji su vezani za arteske česme, prošli smo kroz dosta problema vezano za saradanju sa zvaničnim institucijama ovog grada i Republike. Ovo je sada prvi put da smo našli zajednički jezik u potpunosti vezano za rešavanje ovog problema i kruna dogovora je ovaj sporazum, odnosno samo početak daljeg rada vezeno za ove probleme. Sporazum u sebi sadrži niz koraka i procedura kroz koje ćemo proći, da bismo na kraju tog puta, ja se nadam za 2,3 godine, imali potpuno uređenu oblast koja se tiče crpljenja, eksploatacije i upotrebe atreskih voda. Cela procedura podrazumava, kako laboratorijske radove, u smislu izrade elaborata neogenog bazena, započinjanje procedure pred Ministarstvom energetike vezano za legalizaciju česama i dobijanja dozvola, tako i konkretne radove, dijagnostiku česama koje su sporne, koje imaju manji protok ili su presušile, ali i onaj lakši deo, da okolinu oko tih česama dovedemo u red. Finalni cilj je da za par godina završimo sa svim ovim i da imamo jednu potpuno uređenu situaciju da ko kog želi da koristi arteske vode, može to da uradi na jedan legalan način, po proceduri koju budemo zajednički sproveli. Kada bismo oko svake česme napravili mali „trgić“ a imamo preko 50 česama, bila bi odlična turističa ponuda“, rekao je Pogarčić.

U pripremi je izmena Zakona o lokalnoj samoupravi, koja će podrazumevati, da same mesne zajednice postanu ponovo pravni subjekti, pa će s tim u vezi, rečeno je na sastanku, tamo gde ima arteskih česama, same mesne zajednice na osnovu arhitektonskih rešenja odlučivati o njihovom izgledu.

Kako je precizirano, finansiranje aktivnosti iz ovog Sporazuma biće obezbeđeno iz Budžeta Grada Zaječara u godišnjem iznosu od najmanje 10% od sredstava prikupljenih od lokalne ekološke takse i iz drugih izvora u skladu sa zakonom, iz lokalnih, republičkih i evropskih fondova za ekološke projekte i donacija privrednih subjekata i pojedinaca.

Prikaži više

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.

Back to top button