Bili mi sa ili bez korone, posledice koje je epidemija u dosadašnjem toku ostavila, ostavlja i ostavljaće – dok traje, brojne su i od velikog značaja su za duševno zdravlje. Pokušajima psihijatara, psihologa, sociologa i drugih da o tim pojavama kažu što smatraju da je potrebno, pridružuje se i Rajačka narodna škola zdravlja. O tome postoje, već brojne studije koje su dostupne samo malom broju ljudi u Srbiji. Iz njihovih sadržaja, Rajačka narodna škola zdravlja nudi vam ovu pouku o zdravlju, najviše da bi pobudila vaše interesovanje da i sami nešto o njima saznate. Jer, ono što dolazi sa KOVIDOM 19, može biti korisno ako prihvatite da su od važnosti za zdravlje higijenske preporuke, ali i ovakve o duševnom zdravlju kojima se ne poklanja velika pažnja u svakodnevici.
Kada je reč o štetnim uticajima KOVIDA 19 na duševno zdravlje oni se mogu podeliti u dve grupe:
-Jedni, koji imaju opšti karakter i
-Drugi, koji su vezani za pojedine situacije u epdieemiji KOVIDA 19, kao što su na pr. karantin i policijski čas.
Da biste uvideli koliko KOVID 19 štetno utiče na duševno zdavlje uzmite u obzir činjenicu da se ta dejstava zapažaju duže vreme nakon prestanka uzroka koji se za to okrivljuju:
-simptomi tzv. post-traumatskog stresa još tri godine posle,
-depresivni simptomi, isto,
-izvesni oblici zavisnosti u vezi korišćenja alkohola ili drugih supstanci koje stvaraju zavisnost, takođe tri godine,
-ponašanje izbegavanja grupe, osoba koje kašlju, svetine na javnim okupljanjima, držanje odstojanja pri razgovoru sa drugim osobama, javnih mesta ili zatvorenih prostora, odsustvovanje sa posla i sl.
Kod brojnih osoba zadržava se i ponašanje pojačane pažnje vezano na primer za često pranje ruku i dezinfekciju ruku, hrane, površina i sl.
Da bih vam pomogao pobrojaću razne situacije i činioce koji u KOVUDU 19 utuču na duševno zdavlje.
Uticaji od opšteg značaja:
U zavisnosti od sklonosti pojedinca, pod uticajem KOVIIDA 19 na
duševno zdravlje, razvijaju se osećaanja:
-neizvesnosti,
-ranjivosti u suočavanju sa bolešću,
-zabrinutost i uznemirenost, naročito kod dece i adolescennata, starih ljudi koji žive sami i onih sa nekom nesposobnošću, kod siromašnih ljudi i pripadnika marginalnih grupa, kod osoba bez adekvatne socijalne podrške.
Iz ovog se odmah može izvesti zaključak šta treba raditi i koje bi službe bilo potrebno, pored zdarvstevne angažovati na ublažavanju uticaja KOVID 19, na zdravlje. Treba razmatrati mogućnost o angažovanju dobrovoljaca koji bi posećivali te osobe i ponudile psihološku podršku. To bi mogli biti aktivisti Crvenog Krsta, ili nekih drugih humanitarnih organizacija.
Kada je o tome reč, štetne uticaje na duševno zdravlje prouzrokuju i kontradiktorna obaveštenja i dezinformacije na medijima, koje stvaraju strah, fobije i paniku.
Posebni činioci štetni za duševno zdravlje
Posebni činioci koji deluju na duševno zdravlje su: karantin i policijski čas, uz podršku naoružanih ljudi (policija, vojska).
Zatvaranjem ljudi u karantine i uvođenje poliocijskog časa stvara kod tih ljudi uznemirenost, strah i paniku.
Kod dece, omladine i starih osoba ograničenje i smanjenje kretanja takođe šteno utiče na duševno zdavlje.
Postoje aktivnosti u svakodnevici koje utiču na kvalitet života koje takođe loše deluju na duševno zdavlje. Takve su kod dece prestanak odlaska u školu, zbog zatvaranja škola, kod odraslih na posao, na kultna mesta u kafiće, restorane, klubove, mesta za zabavu, za neoženjene i neudate – život u celibatu. Stres kod dece zatvorene u karantin, pojačava odlazak odraslih na posao.
Dugi boravak u karantinu stvara kod ljudi strah i zabrinutost za sopstveno zdravlje, strah da ne inficirju druge osobe u okolini.
Javlja se dosada zbog koje duša zamire, poremećeno redovno obavljanje polnih odnosa kod odraslih, finansijski gubici i dr.
Sigurno je da postoji još detalja u vašem životu i pojava koji su vam poznati jer ste ih doživeli i osetili tokom vašeg boravka u karantinu, pojačanim policijskim časom. Postavlja se pitanje šta da se radi. Najveća korist od KOVIDA 19 je što smo ovo pitanje stavili na dnevni red jer se kao što je pomenuto na početku o duševnom zdravlju malo brinu i profesionalci i pojedinci. Psihijatri „kljukaju“ one koji im se požale tabletama, jer nemaju vremena za razgovor. U apoteci nema tableta koje bi bolje pomogle narušenom duševnom zdravlju od – lekovitih reči.
U Rajcu, 22. juna 2020. godine
Pripremio: dr Petar Paunović, učitelj zdravlja/Rajačka narodna škola zdravlja