Posle četiri meseca KOVID KRIZE i reklo bi se bezuspešne borbe protiv KOVID 19 epidemije, nalazimo se na početku. Epidemija se razbuktava, broj bolesnih, umrlih i teških bolesnika na respiratorima se povećava. Najteže je što moramo da priznamo da, kao i na početku, ne znamo mnogo o korona virusu koji epidemiju izaziva. Pokušavamo da verujemo da uspešnost naših mera, u najvećoj meri, zavisi od našeg ponašanja. U takvoj sitiaciji, kako kaže naš narod, „ko se davi, za slamku se hvata“, pade mi na pamet da niko još ne pomenu zdravstveni menadžment i njegovu ulogu u kovid krizi.
Menadžment je veština koja doprinosi poboljšanju rada i spašavanju preduzeća koja su u krizi i propadaju. Tako je počelo sa menadžmentom u Srbiji 90-ih godina 20. veka. Tokom vremena menadžment se granao na sve oblike ljudskih aktivnosti do menadžmenta života u svakodnevnici. Hiljade i hiljade mladih upisali su i završili menadžment studije, pored ostalih i na našem fakultetu za menadžment u Zaječaru. Jedan broj zdravstvenih menadžera ja zapošljen u zdravstvenim ustanovama na području Timočke Krajine. Gde su oni sada? I da li ima smisla postaviti pitanje koliko bi oni pomogli i razrešavanju KOVID KRIZE, posebno kada se radi o mogućnosti korišćenja zdravstvenog menadžmenta. Bez obzira, na njegov ograničeni prostor delovanja u sistemu zdravstvene zaštite, odosno na funkcionisanje zdavstvenih organizacija. Imajući u vidu da u KOVID KRIZI postoji i kriza u funkcionisanju zdravstvenog sistema sada je prilika da se menadžment u zdravstvu pokaže na delu. Ako bi se to dogodilo to bi bilo od višestruke koristi u kovid krizi.
Da bi se obezbedilo dobro funkcionisanje zdravstvenog menadžmenta potrebne su tačne, pravovremene informacije. Kada je o kovid krizi reč, ogroman je broj informacija o epidemiji KOVID 19, koje se stvaraju svakog sata. U tome mediji imaju veliku ulogu. Od tačnih, pravovremenih i bez zapreka informacija koje cirkulišu među brojnim subjektima koji učestvuju u borbi sa KOVID 19, zavisi uspstavljanje kontrole nad kovid krizom. Da bismo mogli iskorititi mogućnosti zdravstevnog menadžmenta dobro bi bilo pogledati da li je i kako su korišćene menadžment veštine u suzbijanju ebole u Africi.
U našoj zemlji postoji protok informacija o KOVID 19, ali su one često ometane „šumovima“. Informacije o KOVIDU 19 nije moguće lako dobiti ni na lokalnom nivou, ni i iz izvora informisanja na centralnom nivou, posebno pozivom na dežurne telefone Kriznog štaba, Instituta „Batut“ i dr. Takvo funkcionisanje kovid informacionog sistema dovelo je do stvarnja nepoverenja u institucije i izvore informisanja.
Kada se radi o menadžmentu Ebole u Africi, upravo od najvećeg značaja je bilo istinita i pravovremena obaveštenost o eidemiji Ebole na jednoj strani naroda, na drugoj, drugih učesnika u suzbijanju epidemije. Informacioni sistem u suzbijanju epidemije Ebole u Africi, sučeljavao se sa istim problemima koji postoje kod nas – zastojem i zakašnjavanjem u sakupljanju, protoku i korišćenju informacija o epidemiji. Sektor epidemiologije u zdravstenim ustanovama, slično kao i kod nas bio je odvojen od operativnih sektora dijagnostike i lečenja boelsti, pa se podaci o obolelim i umrlim nisu podudarali. Kod nas, svi podaci stižu u Krizni štab, iz koga se selektivno objaljljuju. Posebne teškoće su nastajale, kao i kod nas, zbog velike opterećenosti zdravstvenog sistema i iscrpljivanja tehnoloških i ljudskih resursa u suzbijanju epidemije.
Uspostavljljnjem i uključivanjem u rad zdravstevnog infomacionog menadžmenta u suzbijanju tz. „drugog pika“ epidemije KOVID 19, mogla bi se poboljšati efikasnost u stavljanju epidemije pod kontrolu i epidemiološka situacija učinila povoljnijom povezivanjem i stvaranjem čvrste partnerske veze između svih učesnika u suzbijanju KOVID 19 i koordinisanom, političkom, finansijskom i stručnom podrškom.
Na taj način obezbedilo bi se promtno i tačno sakupljanje i korišćenje informacija o obolelim i umrlim od KOVID 19 i bolje praćenje toka korona virus epidemije i koordinacije svih aktivnosti, poboljšala bi se organizacija zdravstvene službe, preraspoređivanje i korišćenje tehnoloških mogućnosti i kadrovskih resursa, omogućilo bi se brže otkrivanje pojave novih slučajeva obolelih od korona virusa i odgovor zajednice na njih, bilo bi moguće brže i preciznije ocenjivanje rizika i uspostavljanje zdravstvenog nadzora nad novim žarištima, i što je najvažnije – bolja saradnja sa narodom.
U Rajcu, 3. jula 2020.
Pripremio: dr Petar Paunović, učitelj zdravlja/RAJAČKA NARODNA ŠKOLA ZDRAVLJA