Kako je nekada izgledao život u zaječarskim fabrikama, šta su stvarali njihovi radnici, o čemu su pisali i šta je činilo svakodnevicu jednog vremena? Deo odgovora krije se na stranicama starih fabričkih listova, koji su sačuvani u fondu Matične biblioteke „Svetozar Marković“ u Zaječaru. Upravo njima posvećena je izložba „Kad su fabrike pričale – Fabrički listovi Zaječara“, koja je sinoć otvorena u Čitalištu ove ustanove
Kroz 11 panoa i devet fabričkih listova, posetioci mogu da zavire u jedan značajan deo industrijske istorije Zaječara, ali i da se podsete vremena u kojem su fabrike predstavljale mnogo više od mesta na kojima se radilo.

Nekada su upravo one obeležavale život grada. U zaječarskim preduzećima radile su generacije ljudi, a zbog zaposlenja su se u grad doseljavali i mnogi iz okolnih mesta. Proizvodi ovih fabrika nalazili su se u brojnim domaćinstvima, a neki od njih i danas se čuvaju kao uspomena na jedno prošlo vreme.
Autorke izložbe, Dejana Jović i Snežana Minčić, istakle su da je postavka nastala iz želje da se sačuva sećanje na period u kojem su fabrike bile važan deo života Zaječara i da se kroz njihove listove upoznaju ljudi, njihov rad i svakodnevica.

„Oni nisu samo stare novine. Oni su mali zapisi o svakodnevici, o radu, ali i o zajedništvu koje je postojalo među ljudima“, istaknuto je prilikom predstavljanja izložbe.
Postavku čini uvodni pano, na kojem su hronološki predstavljeni fabrički listovi koji su izlazili na teritoriji Zaječara, zatim po jedan pano posvećen svakom od devet listova, kao i završni pano sa zanimljivostima o životu u fabrikama.
Tu su „Naš kombinat“, „Timogradnja“, „Timočanka“, „Staklo“, kasnije „Kristal“, „Južni Kučaj“, „Standard“, kasnije „Zaječar“, „AIK“, „Porculan“, kasnije „Porcelan“, i „Kablovi“. Izbor obuhvata brojeve iz fonda biblioteke, od prvih do poslednjih izdanja pojedinih listova.

A svaka od ovih publikacija nosi svoju priču. Tako je „Naš kombinat“ pratio razvoj poljoprivredne i prehrambene proizvodnje, „Timogradnja“ beležila rad zaječarskih građevinaca i izgradnju grada, dok je „Timočanka“ čuvala tragove rada tekstilne industrije i modnih trendova tog vremena.
Listovi „Staklo“, odnosno kasnije „Kristal“, podsećaju na razvoj poznate zaječarske staklarske industrije i proizvode koji su stigli i do inostranih tržišta. „Južni Kučaj“ bio je posvećen šumarstvu i drvopreradi, „Standard“ kožarskoj i tekstilnoj proizvodnji, a „AIK“ povezivanju poljoprivrednih proizvođača i industrije. „Porculan“, kasnije „Porcelan“, svedoči o proizvodnji keramike i predmeta za domaćinstvo, dok je list „Kablovi“ pratio razvoj jedne od značajnih grana zaječarske industrije.

Poseban deo postavke čine zanimljivosti predstavljene na završnom panou, kroz rubriku „Da li ste znali?“, koje dodatno osvetljavaju istoriju ovih preduzeća i proizvoda po kojima je Zaječar bio prepoznatljiv.
Zanimljivosti o fabričkim listovima Zaječara
DA LI STE ZNALI?
NAŠ KOMBINAT – DA LI STE ZNALI da je ovaj list Poljoprivredno-industrijskog kombinata (PIK) detaljno pratio kako Zaječar hrani celu regiju? Od pionirskih poduhvata u proizvodnji stočne hrane, preko razvoja čuvene zaječarske pivare i mlekare, ovaj list je bio glavni hroničar rađanja modernog agrara u Timočkoj Krajini.
TIMOGRADNJA – DA LI STE ZNALI da su zaječarski građevinci iz ovog preduzeća bukvalno podigli savremeni Zaječar? Kroz svoj fabrički list, oni nisu beležili samo kubike betona, već i kako su izgradili čuvene stambene zgrade u naselju Kraljevica, koje su zauvek promenile panoramu grada.
TIMOČANKA – DA LI STE ZNALI da je ovaj fabrički list bio svojevrsni modni informer? Vredne tekstilne radnice iz ove fabrike bile su nadaleko čuvene po svojoj preciznosti, a list je često pratio najnovije trendove u konfekciji koji su diktirali stil odevanja zaječarskih porodica.
STAKLO ZAJEČAR / KRISTAL – DA LI STE ZNALI da je fabrika morala da pobedi češku sabotažu da bi uopšte nastala? Godine 1923, moćni češki kartel stakla nemerno je poslao zaječarskim osnivačima nerealne proračune samo da bi sprečio domaću konkurenciju. Nije im uspelo – zaječarski kristal je kasnije stigao čak do luksuznih radnji na Petoj aveniji u Njujorku.
JUŽNI KUČAJ – DA LI STE ZNALI da je ovaj fabrički list, iako posvećen šumarstvu i drvopreradi, bio pionir ekološke svesti? List je redovno apelovao na radnike i građane kako da čuvaju zaječarske šume i prirodna bogatstva, dugo pre nego što je ekologija postala svetski trend.
STANDARD / ZAJEČAR – DA LI STE ZNALI da je ovaj moćni Kožarsko-tekstilni kombinat (KTK) sredinom osamdesetih godina imao toliko smele vizije da se ozbiljno razmišljalo o otvaranju sopstvenog proizvodnog pogona u Bangladešu? Njihove kožne jakne i bunde bile su sinonim za jugoslovensku visoku modu.
AIK – DA LI STE ZNALI da je ovaj list Agroindustrijskog kombinata bio glavna ekonomska spona između seoskih proizvođača i fabričkih traka? On nije pratio samo žetve, već je kroz svoje stranice povezivao hiljade kooperanata iz okolnih sela, prateći put sirovina od timočkih njiva do finalnih proizvoda.
PORCULAN / PORCELAN – DA LI STE ZNALI da su tanjiri, šoljice i kućna galanterija sa zaječarskim žigom bili sastavni deo skoro svakog jugoslovenskog domaćinstva? Ovaj list je beležio kako su zaječarski keramičari uspevali da spoje masovnu industrijsku proizvodnju sa finom, umetničkom dekoracijom.
KABLOVI – DA LI STE ZNALI da je ovaj fabrički list izveštavao o proizvodima koji su doslovno uvezali Jugoslaviju? Zaječarska industrija kablova bila je jedan od ključnih stubova jugoslovenske elektroindustrije, a bez njegovih proizvoda izgradnja velikih energetskih objekata u zemlji bi bila nezamisliva.
Dejana Jović i Snežana Minčić pozvale su posetioce da pogledaju izložbu, ali i da, ukoliko žele da saznaju više, potraže fabričke listove u Zavičajnom odeljenju biblioteke. Kako su istakle, na izložbi je predstavljen samo deo sadržaja, dok se mnogo više materijala nalazi u fondu ove ustanove.
Izložba „Kad su fabrike pričale – Fabrički listovi Zaječara“ može se pogledati do 23. novembra, u prostoru Kutka za mlade Matične biblioteke „Svetozar Marković“.
Za nekadašnje radnike, njihove porodice i sve koji pamte Zaječar iz vremena velikih fabrika, ova postavka može biti prilika da pronađu deo sopstvenih uspomena. Za mlađe generacije, to je mogućnost da kroz stranice starih fabričkih novina upoznaju grad, njegovu industriju i ljude koji su ga stvarali.
