Projekat ,,Vredne ruke“ je uspešno završen uručenjem sertifikata učesnicama danas u Gradskoj upravi. Projekat je sproveden od strane Grada Zaječara, uz podršku agencije Ujedinjenih nacija za rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena u partnerstvu sa koordinacionim telom za rodnu ravnopravnost Vlade Republike Srije, uz podršku Evropske unije kroz program ,,Ključni koraci ka rodnoj ravnopravnosti faza 2’’ i predstavlja važan korak u podršci ženama iz ruralnih sredina koje se bave preradom poljoprivrednih proizvoda. Ovo je treći projekat koji Grad Zaječar realizuje kao podršku ženama sa sela, a četvrti koji je za ciljnu grupu imao isključivo žene. Do sada je preko 70 žena imalo priliku da se edukuje o ženskom preduzetništvu, marketingu, preradi, rodnoj ravnopravnosti i da dobije podršku u vidu bespovrtnih sredstava i opreme za unapređenje poslovanja. Projektima ,,Kad žene vode – prva i druga faza’’ organizovana su studijska putovanja na Staroj planini, organizovane su edukacije i upoznati primeri dobre prakse koji su ženama uvek bili podstrek i ,,vetar u leđa’’ da svoju kreatinost pretvore u izvor prihoda koji je jedan od ključnih koraka ka postiznju ravnopravnosti.

„Grad Zaječar nije samo realizovao projekte poput ,,Vrednih ruku“, već je i aktivno podržao unapređenje položaja žena i rodne ravnopravnosti kroz usvojeni Lokalni akcioni plan. Ovaj plan bio je osnova za organizaciju niza radionica koje su imale za cilj osnaživanje žena. Kroz ove inicijative organizovane su radionice posvećene važnim temama kao što su vršnjačko i rodno zasnovano nasilje, jačanje samopouzdanja žena ali i kursevi samoodbrane. Obrazovanje i osnaživanje je ključno za stvaranje sigurnog i jednakog okruženja za sve. Ove aktivnosti su deo našeg kontinuiranog angažmana ka stvaranju inkluzivne i podržavajuće zajednice za sve. Neka ova podrška bude samo početak novih mogućnosti i prosperiteta za sve nas“, rekla je Mia Vukić Vitomirović, savetnica u Kancelariji za lokalni ekonomski razvoj i jedna od menadžerki projekta ,,Vredne ruke“.

Nataša Cvetković, još jedna od projektnih menadžerki se obratila prisutnima i objasnila šta je ovim projektom postignuto i koje su aktivnosti realizovane.

„Fokus je bio na ženama iz ruralnih sredina. Ranijih godina kroz slične projekte su podržane žene, realizacija nekih njihovih ideja i mi smo iz tih nekih ideja kreirali neke nove mere pa je tako ove godine po prvi put bio raspisan konkurs za podsticajna sredstva iz oblasti ruralnog turizma i to je upravo aktivnost gde su žene aktivnije od muškaraca, što se tiče ruralnog razvoja. To je i potvrđeno ovim konkursom gde su 75 odsto bile žene učesnice konkursa. Kroz program podrške u poljoprivredi žene imaju prednost i ove godine 30 odsto od ukupnog broja potpisnih ugovora iz šest konkursa potpisano je sa ženama. Većina vas ovde ima veze sa poljoprivrednom proizvodnjom i u prethodnoj godini je na nivou ministrstva bilo mnogo novina, i to je bio veliki izazov za sve nas“, kazala je Cvetković i dodala da novinama i promenama nije kraj.

„I dalje će se raditi na unapređenju ruralne politike. Sticanje znanja i kapaciteteta važno je za sve nas. Kontakt sa drugim proizvođačima, posete izložbama, sajmovima, stručnim skupovima, zimskim školama, predavanjima, studijskim putovanjima je važno jer se uvek dođe do nekih novih ideja i saznanja“, navela je Nataša Cvetković.

Ivana Ćebić, gradska većnica zadužena za socijlnu politiku, javno zdravlje i rodnu ravnopravnost je istkla važnost rodne ravnopravnosti.

„Konačni cilj postizanja rodne ravnopravnosti je da žene imaju ista prava i mogućnosti kao i muškarci i da se sud o nama ne donosi prvenstveno na osnovu našeg pola već na osnovu sposobnosti koju imamo. Čini se da je tema rodne ravnopravnosti zastupljenija nego ikada i da ima dosta pomaka, mada ima uvek toga još za unapređenje. Grad Zaječar je prepoznao ekonomsko osnaživanje žena, pogotovo iz ruralnih područja, pa je ovo treći po redu projekat ovog tipa, ali nadam se ne i poslednji“, rekla je Ćebić.
Vesna Stanković, većnica zadužena za poljoprivredu i ruralni razvoj, je istakla da grad Zaječar vidi poljoprivredu kao stub razvoja, a da su žene na selu važne u održanju uspešne poljoprivrede.

„Žene na selu nose težak teret i imaju mnogo više obaveza nego muškarci. Sve se to podrazumeva, ali se u tome i vidi njihova snaga, izdržljivost. Po tome se vidi da su one ključni faktor u održanju poljoprivrede i održanju naše populacije na selu. Važno je što se kroz ovakve projekte žene osnažuju da imaju neki finansijski efekat od tog svog rada, da postanu nezavisne. Samo 17 posto registrovnih gazdinstava se vodi na žene u Srbiji, a još je manji procenat da su žene vlasnici zemljišta“, rečeno je.
Slavica Dželatović , direktorka Savetodavno-stručne poljoprivredne službe „Agroznanje“, je danas prilikom uručenja sertifikata kazala da Ministrstvo ima dobre kriterijume za žene koje su nosioci poljoprivrednih gazdinstava, ali i da Grad radi u skladu sa Ministrstvom.

„Drago nam je što smo kao služba prepoznati i što smo uključeni u ovakve projekte. Nadam se da će ih biti više, odnosno da će biti više žena koje će imati svoj proizvod prepoznatljiv na tržištu. Nadam se da će se ceo ovaj projekat, koji je lepo osmišljen, nastaviti i želim da ih u narednom periodu što više imamo“, rekla je Đželatović.
Kako je bilo na studijskom putovanju i šta ovakvi projekti znače ženama koje se bave preradom govorila je Marina Jovanović, jedna od učesnica projekta.

„Učestvovala sam u dva projekta, u prvom je bilo podržano žensko preduzetništvo, sad rodna ravnopravnost i osnaživanje žena iz ruralnih područja. Ja imam poljoprivredno gazdinstvo u Planinici, bavim se biofermentacijom povrća, proizvodim kiseli kupus. Ideja mi je bila da ga plasiram na tržište ali da bude u vakum pakovanju i iz prvog projekta 2018. godine sam to i realizovala. Od tada pa do sada moja proizvodnja se povećala šest puta kao i sam plasman. Prvo sam kroz projekat naučila da izradim biznis plan, da sagledam sve koristi od svoje proizvodnje ali i rizike koje ona donosi. Mogla sam da počnem na zdravim osnovama, malim koracima da krenem napred. Značila mi je finansijska podrška ali i edukcija koja mi je pokazala put“, rekla je Jovanović.

Učesnicama obuke su dodeljeni sertifikati na temu prerade poljoprivrednih proizvoda. Sertifikate su dobile: Snežana Micić iz sela Zvezdan koja se bavi proizvodnjom meda i preradom voća i povrća, Tanja Korićanac iz Zaječara koja se bavi preradom lešnika i proizvodnjom ulja i brašna od lešnika, Ivana Manić iz Zaječara koja se bavi proizvodnjom meda i raznih proizvoda od meda, Marina Jovanović iz Planinice koja se bavi proizvodnjom i pakovnjem kiselog kupusa, Mirjana Ranković iz Velikog Izvora koja se bavi proizvodnjom i preradom aronije, Suzana Mladenović iz Lubnice koja se bavi gajenjem ovaca, proizvodnjom sira i proizvoda od mesa, Sabrina Martić iz Lubnice koja se bavi preradom mleka i preradom voća i povrća i Dušica Radosavljević Mitić iz Lenovca koja se bavi proizvodnjom hladno ceđenog ulja od lana.
