Prolećno pomeranje sata jedan čas unapred dovodi do osetnog porasta učestalosti srčanih udara – za 25 odsto – prvog narednog ponedeljka, ukazuje američko istraživanje obavljeno na Univerzitetu Kolorada.
S druge strane, prilikom vraćanja satova za jedan čas unazad tokom jeseni, prvog narednog utorka se registruje smanjenje učestalosti srčanih udara za 21 odsto, izveštava AFP.
Tokom cele prve nedelje i nakon prolećne i nakon jesenje promene, ukupan nivo infarkta se ne razlikuje od prosečnog nedeljnog broja bilo koje druge nedelje u godini, što znači da se organizam adaptira na promenu, ističu stračnjaci.
– Moguće je da su ljudi veoma osetljivi na gubitak i jednog sata sna i da su oni koji već imaju predispoziciju za infarkt pod većim rizikom da ga dožive posle nagle promene satnice – zaključuje Amnit Sandu, vođa ovog istraživanja.
Kontroverzno prolećno i jesenje pomeranje sata – prvi put uvedeno u nekim zemljama tokom Prvog svetskog rata radi uštede energije – po nekima više nije od koristi i treba ga ukinuti.
U navedenom istraživanju korišćeni su podaci jedne mičigenske bolnice. Sandu napominje da je sledeće na redu upoređivanje tih rezultata sa trendom srčanih udara na Havajima i u Arizoni – gde se ne primenjuje prolećno i jesenje pomeranje sata.