Slobodno vremeVestiZaječar info

Kako je Zaječar živeo pre 70 godina: Zanimljivi zapisi iz 1956. godine

Foto: Skver sa starom česmom i hotelom "Zadruga", sredinom pedesetih

Kako se živelo u Zaječaru pre tačno 70 godina? Šta je zanimalo tadašnje Zaječarce, kakvi su bili kulturni i muzički događaji, šta se dešavalo u školama, kafanama, bioskopima i na ulicama grada? Odgovore na ta pitanja donose brojni zanimljivi zapisi iz 1956. godine, sačuvani u starim novinskim tekstovima i arhivskoj građi. Do mnogih od tih podataka danas ne bismo mogli lako da dođemo da ih nije sakupio i sistematizovao Zoran Aleksić, autor knjige „Zaječarska rapsodija“. Prelistavajući bogatu arhivsku građu, pre svega stranice nekadašnjeg lista „Timok“, on je u svojoj knjizi zabeležio brojne događaje i priče o urbanoj muzici i društvenom životu grada, čuvajući tako od zaborava mnoge zanimljive detalje iz prošlosti. Zahvaljujući tom istraživačkom radu, danas možemo da zavirimo u svakodnevicu Zaječara iz 1956. godine i vidimo kako je grad živeo pre sedam decenija


Putovanje kroz vreme može da počne:

– Na kraju prvog polugođa u Višoj gimnaziji u Zaječaru, od ukupno 445 učenika 270 ima jednu ili više slabih ocena, а 23 је isključeno iz škole budući da imaju preko tri slabe ocene…

Društvo prijatelja muzike u Zaječaru je predložilo: održavanje omladinskog muzičkog festivala, osnivanje simfomijskog orkestra i podizanje koncertne dvorane

– Na sednici u martu, Sreski savet za prosvetne, naučne i kulturne ustanove stao je na stanovište da kvalitet muzike i pesama muzičkih kapela i pevačica u hotelima nije zadovoljavajući. Savet je odlučio da se obrati Socijalističkom savezu apelom da doprinesu uklanjanju uticaja loših kafanskih orkestara…

– ”U Opštoj bolnici u Zaječaru postoji nehuman odnos prema bolesnicima i zakida im se na hrani…“

– 28. aprila svečanom akademijom i predstavom „Kir Janja“ zaječarsko Narodno pozorište obeležilo je 150 godina od rođenja i 100 godina od smrti Jovana Sterije Popovića

– U maju, u Zaječaru je sa velikim uspehom održan Prvi omladinski muzički festival na kome је učestvovalo oko 1.000 mladih muzičara muzičkih škola iz devet gradova Srbije…

FK „Timok“ uspeo da opstane u četvrtoj fudbalskoj zoni na kraju prvenstva…

U Srezu Zaječar je bilo petnaest stalnih bioskopa, uz tri pokretne aparature: Zaječar (dve), Bor, Knjaževac, Boljevac, Zlot, Krivelj, Veliki Izvor, Minićevo, Rtanj rudnik, Bogovina, Grljan, Lubnica, Podvis, Vina. Bioskop „Timok“ u Zaječaru je imao 406, a „Jadran“ 318 sedišta…

– U julu je osnovana sreska kulturno–prosvetna zajednica

Autobusko preduzeće „Lasta“ iz Beograda, u saradnji sa „Putnikom“ iz Zaječara, uvelo je 15. jula stalnu autobusku liniju Zaječar–Beograd–Zaječar, a putovanje je trajalo sedam sati

Pedesete u Zaječaru – Kopanje kanala za vodovod u Ulici Ljube Nešića

16. jula oko 14.30 sati, Zaječar i okolinu je iznenada zahvatila snažna oluja sa grmljavinom, jakom kišom i manjim gradom i brzinom vetra od 100 km na čas. Vetar je porušio ili oštetio mnoge objekte, poginulo je jedno lice, a četiri lica su lakše povređena. Nevreme je trajalo 7 minuta…

Prestao je sa radom bioskop „Jadran“, pošto su ga zatvorili sanitarni organi…

Direktor zaječarske „Keramike“, koji je po zanimanju štriker, preuzeo je izgradnju nove pekare za hleb kapaciteta 24.000 kilograma dnevno. Ista se raspala posle samo mesec dana rada i tako je upropašćeno 12.000.000dinara

Početkom septembra ubedljiva pobeda FK,,Timok“ nad timom FК „Crvena zvezda“ iz Beograda 3:1

– List ,,Timok“ od 28. septembra, pod naslovom „Šta nedostaje društveno=zabavnom životu u unutrašnjosti“, piše: „Ako se želi proširiti kulturni horizont našeg radnog čoveka mora mu se, na neki način, probuditi interesovanje za muziku (kao i za ostale umetnosti, naravno). Pitanje je kako to učiniti. Jedan od puteva je povesti brigu о njegovoj muzičkoj zabavi. Potrebno je povesti energičnu borbu protiv opijanja folklorom i raznom jeftinom zabavnom muzikom. Zašto ne bi u kafani slušali popularne kompozicije Griga, Šopena, Šuberta, Bramsove mađarske igre itd“

Deo korzoa prema skveru sa Robnom kućom „Kraljevica“ (desno), Druga polovina pedesetih

U šumi na Maljeniku početkom novembra patrola Narodne milicije ubila odmetnika, predratnog hajduka iz Zlota

Otvoreno prihvatilište Ferijalnog saveza Srbije u bivšoj Partijskoj školi na Kraljevici, koje će služiti za smeštaj svih ekskurzija koje prolaze kroz Zaječar…

Krajem godine zgrada Omladinskog doma bila je u vrlo lošem stanju, što je opisano ovako: „Čitava krovna konstrukcija je pred rušenjem i padom, instalacije su veoma primitivno i neodgovorno postavljene i postoji opasnost od požara, curi voda niz zidove svih prostorija, inventar je navukao memlu. Kada je zgrada adaptirana pre pet godina, radovi su izvršeni do krajnje mere aljkavo i nestručno. Neki radovi nisu čak ni završeni, а zgrada je useljena. Otada nije održavana. Ne zna se pravi vlasnik zgrade i nema nikakvog tela koje bi njom rukovodilo“…

Pogled na ulicu Maršala Tita, Omladinski dom (u sredini) sa delom korzoa („Timok“ br. I od 07.01.1955)

Društvo prijatelja muzike u Zaječaru stalo je na stanovište da treba zabraniti rad kafanskim orkestrima ovakvim kakvi su oni sad. To bi bio uvod u angažovanje pristojnih orkestara, čiji bi repertoar bio sasvim drugačijeg karaktera i bio pristupačan daleko većem broju kafanskih gostiju, željnih kulturne razonode. Za svoj stav Društvo je potražilo podršku i od Kulturno–prosvetne zajednice, Socijalističkog saveza, Omladinske organizacije i Društva prijatelja dece i omladine…

U decembru je priređeno Šubertovo veče u sali Doma JNA, koja је bila ispunjena do poslednjeg mesta. Šubertove kompozicije izveli su beogradski umetnici Stanoje Janković, Zlata Dunđevac, Ljudevit Pap i Olga Popović, a predavanje o Šubertu održao je dirigent Đura Jakšić…

U Bogovini se pojavio trbušni tifus, a 26 bolesnika je izolovanо u bolnicama u Boljevcu i Zaječaru…

– Krajem godine Istorijski arhiv u Zaječaru ocenjen је kao najbolji kolektiv u Srbiji u 1956. godini, pa je nagrađen od Istorijskog arhiva Srbije novčanom nagradom i diplomom…

U zaječarskom srezu rodilo se 2.347 dece, a umrlo 2.159 lica, sklopljeno је 1.259 brakova, a razvedeno 366. Zaječarci su živeli u 5.118 domaćinstava. U gradu је postojalo 39 prodavnica. Popušeno je preko 40.000.000 cigareta i istovremeno potrošeno 6.000 šibica. U kafanama је popijeno 350.000 litara piva, 70.000 litara vina, 55.000 litara rakije i 2.000 litara drugih žestokih pića. U dva zaječarska bioskopa prikazano je 136 filmova na 929 predstava koje je gledalo 191.151 lice, iako od septembra nije više radio bioskop „]adran“, a najgledaniji je bio domaći film „Pesma sa Kumbare“. Na kraju godine u Zaječaru je bilo 1.658 radio-aparata (približno na deset stanovnika jedan aparat). Pojedeno je 2.057.000 kilograma hleba i 32.892 kilograma bureka. Pivara je proizvela 22.500 hektolitara piva. Železnica je prevezla 352.000 putnika, а autobusom je putovalo 10.000 putnika. Narodno pozorište je prikazalo dvanaest predstava, od toga deset premijera”.

Prikaži više

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.

Back to top button