Svakog dana, još uvek, susrećemo se sa različitim mišljenjima o KOVIDU 19. Iako su najvažnija mišljenja lekara epidemiologa, i drugi lekari i zdravstveni profesionalci iznose svoja mišljenja o bolesti koja se često razlikuju pa su, čak i suprotstavljena. Ono što je najpogubnije, ne samo u Srbiji nego i svetu, što mišljenja političara često preovlađuju naorčito kada se radi o merama zaštite i organizaciji zaštite od KOVIDA 19 naroda u celini. Imajući to u vidu Rajačka narodna škola zdravlja nudi vam jedan članak iz francuske stručne literature sa mišljenjima autoritarnih epdiemiologa svetskog glasa, koji bi mogao biti od koristi pred naletom novog talasa KOVIDA 19 u Srbiji.
U svetu postoji i drugačije mišljenje o KOVIDU 19. Kako ne znamo sve o korona virusu koji je prouzrokovao pandemiju i epidemiju KOVID 19 u našoj zemlji i u stotinu i više zemalja širom planete, dobro je upoznati se i sa drugačijim mišljenjem i o njemu razmisliti, pre nego što bi bilo prihvaćeno i primenjeno.
Kao što je pomenuto Rajačka narodna škola zdravlja došla je do takvog mišljenja tri epidemiologa, profesora na Oksfordu, Harvardu i Stanfordu. To su najpoznatiji Univerziteti na svetu. Oni su izneli svoj stav o KOVIDU 19, koji vam može pomoći da usaglasite svoje mišljenje ili drugačije razmišljate o KOVIDU 19 nego do sada.
Oni su izrazili duboku zabrinutost kao epidemiolozi i naučnici javnog zdravstva zbog onog što će nastupiti usled psihičkih i fizičkih posledica prouzrokovanih javnim politikama koje se više nego što je potrebno bave KOVIDOM 19.
U odnosu na postojeći pristup epidemiji preporučuju pristup koji su nazvali „CILJANA ZAŠTITA“.
Navode da trenutne politike imaju razarajuće posledice:
-Ograničavanja merama imaju razarajuće posledice na privredu i društveni život i pogubne efekte na narodno zdravlje.
Posledice su prouzrokovale: pad atope vakcinacije kod dece i pogoršanje stanja obolelih od kardiovaskuparnih bolesti, raka, šećera i drugih masovnih nezaraznih oboljenja, manje skrininga pa čak i pogoršanja mentalnog zdravlja. Pomenute pojave dovešće do prekomerne smrtnosti u narednim godinama posebno među radničkom poulacijom. Doći će do skraćenja životnog veka. Najmlađi će platiti najvišu cenu. Na primer: sprečavanje učenika da idu uškolu je nepravedno.
Nastavak primene ovih mera dok vakcina ne bude dostupna prouzrokovaće nepopravljivu štetu a najviše će naštetiti onima koji su već u nevolji.
Kako se imunitet uspostavlja tako se rizik od infekcije smanjuje za sve uključujući i najugorženije. Iz dana u dan, naše razumvanje virusa se poboljšava. Znamo da su stope smrtnosti od infekcije 1000 puta veće nego kod mladih. KOVID 19 je za decu manje opasan od mnogih drugih pretnji uključujući sezonski grip. Znamo da će populacija na kraju postići „imunitet stada“ – u kojoj stopa novih infekcija postaje stabilna. Tome može vakcina pomoći, ali „imunitet stada“ ne zavisi od nje. Zato nam je cilj da se postigne umanjivanje smrtnosti i socijalne štete koliko god je moguće, dok ne postignemo kolektivni imunitet.
Zaštita usmerena na najugorženije
Najhumaniji pristup i uravnoteženost između rizika i koristi od postizanja kolektivnog imuniteta sastoji se u omogućavanju onima kod kojihi je rizik od umiranja najmanji, da grade svoj imunitet od virusa prirodnom infekcijom i istovremeno štite one koji su u riziku. To je ono što nazivamo “ciljanom” zaštitom. Usvajanjem mera za zaštitu najugorženijih trebalo bi da bude glavni cilj reakcija javnog zdravlja na KOVID 19. Osoblje koje radi sa ovom populacijom i podvrgava posetioce redovnim PCR testovima, mora biti vakcinisano. Mora se uspostaviti potpuna i detaljna lista mera uključujući mere za domaćinstva u kojima živi nekoliko generacija zajedno. One su uglavnom u nadležnosti i delovanju zdravstvenih radnika. Ostalima mora biti dozvoljeno da nastave normalan život.
Oni koji nisu ranjivi moraju da primenjuju jednostavne higijenske mere – pranje ruku i boravak kod kuće kada su bolesni. Svi bi trebalo da ovo poštuju kako bi smanjili prag “imuniteta stada”. Škole i univerziteti moraju da nastave da rade uz fizičko prisustvo nastavnika. Vannastavne aktivnosti, poput sporta, moraju se nastaviti. Mladi i odrasli koji nisu u opasnoti trebalo bi da rade normalno, a ne na daljinu. Moraju se otvoriti restorani i druga preduzeća, a muzika, sport i druge kulturne aktivnosti moraju se nastaviti.
Uvek kada završim neku od ovih priča o zdravlju razmišljam na koji deo priče najveću pažnju obraćate. Eto, sada će najvažnije obaveštenje o KOVIDU 19 doći na kraju. Ali kada se radi o prvom delu priče o KOVIDU, posmatrajte ga kritički. Ima u njemu ideje i predlozi koji su dobri, ali i oni koji ne vrede, a prisutni su u našoj praksi.
O čemu se radi? Obaveštenja o KOVIDU 19 svakog trenutka se stvaraju i kao rojevi izleću iz mnogih izvora informacija. Na vama je da izaberete najvredniji i najverodostojniji izvor obaveštenja. Ja, koristim Svetsku zdravstvenu organizaciju. Evo šta misli dr Majk Rayan, ekspert javnog zdravlja, direktor programa za vanredne situacije, Svetske zdarvstvene organizacije o „imunutetu krda“ ili „stada“, odnosno o kolektivnom imunitetu koji neki od naših kovid stručnjaka vole i sprovode ga.
„Imunitet stada“ je opasna kalkulacija“. U nekim zemljama gde su se javile slabije epidemije mislili su da izgubiti jedan broj starih ljudi nije velika šteta. Ali, treba imati u vidu da je „imunitet stada“ preuzet iz veterinarske epizootologije gde ljudi brinu o zdravlju stada u celini, a ako neko grlo ugine tokom epizootije nije velika šteta. To se ne može primeniti na ljudske zajednice. „Ljudi nisu stada“, kaže dr Majk Rayan. Taj izraz i moguća praksa „brutalne aritmetike ljudski život i patnje ne stavlja u središte te jednačine“.
Borba protiv korona virusa, odnosno smisao suzbijanja epidemije, i cilj te borbe je pronaći i izolovati svaki izvor zaraze i postupiti kako epdemiologija traži sa njim, onosno sprečiti na svaki način širenje korona virusa i poboljevanje zdravih ljudi.
U Rajcu, 13. oktobar 2020. godine,
Pripremio: Prim. dr sci. med. Petar Paunović, učitelj zdravlja