Umetničko veče pod nazivom „Sećanje na Zorana Rankića“ biće priređeno održaćeno u sredu 24. septembra, u galeriji Pozorišnog muzeja u Zaječaru.
Veče će početi otvaranjem izložbe portreta glumaca Beogradskog dramskog pozorišta koji su označili zlatni period ovog pozorišta. Autor izložbe je novinarka Zvezdana Stanković, dugogodišnji Rankićev saradnik i autor monografije o Rankiću, Nekoliko stvari o životu Zorana Rankića, čiji je izdavač (2023) Beogradsko dramsko pozorište u kome je Rankić 40 godina bio prvak Drame. Ova monografija biće predstavljena zaječarskoj publici iste večeri, a o Rankiću i drugim velikanima Beogradskog dramskog govoriće glumac Milan Caci Mihailović i autorka Zvezdana Stanković.
Početak je u 19 sati, a ulaz je slobodan.
Zoran Rankić (1935-2019) ostvario je preko 150 pozorišnih i 25 TV uloga. Sterijinu nagradu za glumu dobio je 1961. za tri uloge u radio drami Slobodana Markovića De Profundis. Pozorišnu karijeru započeo je 1955. u Narodnom pozorištu u Sarajevu, gde je, u tandemu sa rediteljem Borom Draškovićem, bio predvodnik avangardnog teatra, a glavne uloge u Joneskovoj Lekciji, Domanovićevoj Stradiji kao i uloge u Šeksipirovim komadima, preporučile su ga za prestonički teatar. Poeziju je pisao od rane mladosti, ali tek poslednjih decenija objavljivao je knjige koje su dobile izuzetno pohvalne ocene od tadašnje književne kritike. Rankić je bio veoma poznat i priznat aforističar osobenog stila.
Zastupljen je u leksionu Ko je ko u Srbiji, u antologiji Milovana Vržine Ko je ko u našem humoru i satiri, antologiji Vite Teofilovića, Vrag i šala (Pola stoleća srpskog aforizma), koja je prevedena na ruski, te u antologiji satiričnog aforizma Republike Srpske Led je probijen! Uskačite. Duška M. Petrovića, kao i antologiji savremenog srpskog satiričnog aforizma Vite Teofilovića, Slučajni uzorak. Aforizmi Zorana Rankića uvršteni su u dve ruske antologije aforizama, koje je štampala moskovska izdavačka kuća Veče. Zastupljen je u antologiji poezije Milana S. Dimitrijevića, Kosmički cvet.
Dobitnik je godišnje nagrade Ošišanog ježa za 2002. godinu, „Braća Ormai“, godišnje nagrade Ošišanog ježa za 2003, „Ježeva bodlja“, kao i druge nagrade „Čivija“ na šabačkoj Čivijadi. Zoran Rankić je za svoj multimedijalni i književni doprinos satiri u oblasti filma, pozorišta, televizije i radija, u decembru 2011. dobio najznačajniju domaću nagradu za humorističko-satirično stvaralaštvo, „Radoje Domanović“ Udruženja književnika Srbije i Fonda „Radoje Domanović“. Godine 2012. dobio je nagradu „Dragiša Kašiković“, u kategoriji za aforistiku, za knjigu Kod cara u podne. Dobitnik je i Zlatne značke Kulturno-prosvetne zajednice Srbije, 2012. godine, za nesebičan, predan i dugotrajan rad i stvaralački doprinos širenju kulture. Nagradu Večernjih novosti za novinsku satiru „Jovan Hadži-Kostić“ dobio je 2014. godine. Iste godine dobio je i nagradu Beogradskog aforističarskog kruga za životno delo. Rankić je 2015. postao dvostruki dobitnik nagrade „Radoje Domanović“, dobivši je ovoga puta za životno delo za stvaralaštvo u oblasti humora i satire.
Autor izložbe: Zvezdana Stanković, novinarka, član Udruženja novinara Srbije, autor knjiga priča: Viseći vrtovi 1994, Minijature 1998, knjige aforizama Nešto u tom smislu 1996, knjige za decu Priča za decu koja se ne plaše mraka (2020), monografija o Zoranu Rankiću Nekoliko stvari iz života Zorana Rankića (2023). Pasionirani ljubitelj pozorišta i crtanja portreta. Tehnike crtanja: tuš i grafitna olovka.