Srbija 15. februara slavi Dan državnosti i Dan Vojske Srbije, a srpska pravoslavna crkva hrišćanski praznik Sretenje Gospodnje.
Dan državnosti Republika Srbija praznuje kao sećanje na početak „srpske revolucije“ – Prvog srpskog ustanka 1804. godine kada je u Orašcu počela borba za oslobođenje od Turaka, i kada je na isti dan 1835. godine skupština u Kragujevcu proglasila prvi Ustav Srbije. Ovaj datum jedan je od najbitnijih u političkom, kluturnom, i istorijskom kalendaru Srbije.
Gostujući na RTS-u, istoričar Predrag Marković rekao je da je događaj značajan za celu Evropu, jer smo prvi narod koji je uspešno podigao revoluciju u Evropi protiv velike sile, da nije bilo Napoleonove invazije oslobodili bismo se u Prvom ustanku – može se računati da smo stekli državu u Prvom ustanku.
„Nikada to malom narodu nije uspelo za rukom“, rekao je Marković. Govoreći o Ustavu, kaže da je to prvi moderni ustav u istoriji Evrope istočno od Belgije i Francuske.
„U jednoj generaciji naši preci se kriju u jaruzi kod Orašca u strahu da ih Turci ne poseku, u sledećoj genraciji njihovi sinovi usvajaju najmoderniji i jedan od najboljih ustava na svetu, taj napredak je neverovatan„, kaže Marković.
Prema njegvim rečima, Sretenje je lep praznik sa dvostukom simbolikom, spaja dve dinastije Karađorđeviće i Obrenoviće.
Dan državnosti se slavio do nastanka Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, posle čega je ukinut da bi u Srbiji ponovo počeo da se slavi od 2002. godine, prema odluci Skupštine Srbije od 10. jula 2001. godine. Praznuje se 15. i 16. februara. Sretenje se kao Dan Vojske Srbije obeležava od 2007.godine, po odluci koja je potpisana krajem 2006. godine.
U Zaječaru će danas će danas povodom Dana državnosti delegacije Grada Zaječara, Vojske Srbije i boračkih organizacija položiti vence na spomenik Veljku Petroviću. Polaganje venaca zakazano je za 12 sati.
U SUSRET PROLEĆU
Prema crkvenoj doktrini, 40. dana po rođenju Isusa Hrista Bogorodica je otišla u hram da prinese žrtvu i tamo srela starca Simeona Bogoprimca koji je u malom Isusu prepoznao spasitelja. Taj susret malog Isusa i pravednog starca predstavlja susret boga sa svoijim narodom, odnosno crkvom, i označava hrišćanski praznik Sretenje Gospodnje, koji se proslavlja od 541 gdine. U narodu se veruje da na Sretenje počinje prelazak iz zime u proleće. Obično se kaže da ako je na Sretenje oblačno -onda će kraj zime biti lep, a ako je vedro, biće hladan i vetrovit.