Ogranak Vukove zadužbine u Zaječaru osnovan je 7. juna 2023. godine. Od tada je sproveo niz programa i drugih aktivnosti. Od početka njegovog rada u planu je bilo pokretanje izdavačke delatnosti. Posle nekoliko meseci rada na pripremi za štampu, krajem decembra prošle godine objavljena je i prva knjiga u izdanju Ogranka. Reč je o knjizi doajena srpske i balkanske folkloristike, dijalektologije i etnografije Dragoljuba Zlatkovića (88) iz Pirota „Dečiji folklklor Zaplanja i okoline“.
Suizdavači ove knjige su, osim Ogranka Vukove zadužbine u Zaječaru koji je inicijator i nosilac realizacije njenog objavljivanja, i Vukova zadužbina iz Beograda, Udruženje folklorista Srbije, sa sedištem u Beogradu, i Zadužbinsko društvo „Prvi srpski ustanak“ iz Orašca. Urednik je dr Dejan Krstić, etnolog i antropolog, predsednik Ogranka. Recenzentkinje su dr Biljana Sikimić, etnolingvista iz Beograda, i prof. dr Jordana Marković, dijalektolog iz Niša. Tehničku pripremu i dizajn korica uradio je Goran Žikić iz Pirota. Knjigu je štampala štamparija „Pi-pres“ iz Pirota, i to u 500 primeraka.
Glavni sadržaj knjige su sistematizovani terenski zapisi dečijeg usmenog folklora (onoga što se u tradiciji govorilo deci i onoga šta su deca govorila), ukupno 401 primer, koje je autor načinio u oblasti Zaplanje u jugoistočnoj Srbiji (ispod Suve planine, opština Gadžin Han, jugoistočno od Niša) i u njoj susednim predelima (vlasotinački kraj i uža okolina Niša) prilikom terenskih obilazaka u periodu 2018-2020. godine. Prilog poznavanju dečijeg folklora su i uvodna poglavlja naslovljena „O dečijem folkloru istočne i jugoistočne Srbije“ i „O izvođenju pojedinih vrsta pesama“, kao i jedno od završnih poglavlja, pod naslovom „Kazivači o dečijem folkloru i pojedinim pesmama“.
Može se postaviti pitanje zašto je Ogranak Vukove zadužbine u Zaječaru objavio knjigu o dečijem folkloru oblasti Zaplanje, koja ne pripada timočkom, već južnomoravskom kraju. Za to ima tri razloga.
Prvi razlog je to što rukovodstvo Ogranka ne razmišlja isključivo lokalno, već ima opredeljenje da učestvuje i u projektima koje se ne odnose na Timočku krajinu a kvalitetan su doprinos oblastima delovanja Vukove zadužbine (jezik, folkloristika, etnologija, kulturna istorija). Ova knjiga je značajan prilog poznavanju fenomena dečijeg usmenog folklora.
Drugi razlog je izuzetno ime autora knjige Dragoljuba Zlatkovića. On je u pomenutim oblastima veoma markantna i jedinstvena ličnost kako po svom ogromnom terenskom opusu (7. aprila 2025. godine obeležava tačno 60 godina intenzivnog terenskog kontinuiranog sakupljačkog folklorističkog, dijalektološkog i etnografskog rada, koji je započeo 7. aprila 1965. godine) tako i po broju objavljenih knjiga i radova (reč je o hiljadama strana). Za svoje pregalaštvo i rad on je, pored drugih mnogobrojnih nagrada dobio i 2015. godine Nagradu Vukove zadužbine, za „Rečnik pirotskog govora“, najveći dijalekatski rečnik na Balkanu, i 2017. godine Povelju „Mile Nedeljković“, za životno delo.
Treći razlog za objavljivanje knjige koja se odnosi na Zaplanje je to što je ona ipak posredno vezana i za timočki kraj, time što je deo šire priče koja se odnosi i na njega. Nju, naime, treba posmatrati u širem kontekstu autorovog rada na sistematskom zapisivanju, sistematizovanju, proučavanju i publikovanju dečijeg usmenog folklora. On je već u po dve posebne knjige, a i u manjim prilozima u časopisima, objavio svoje mnogobrojne zapise dečijeg folklora prvo iz Pirotskog okruga (opštine Pirot, Dimitrovgrad, Babušnica i Bela Palanka) a zatim i iz oblasti Timok, Zaglavak i Budžak (opštine Knjaževac i Zaječar). Dečiji usmeni folklor je zapisivao, ali zapise još nije objavio, i u susednoj Bugarskoj, u okolini Belogradčika i Čiprovaca. Knjigom zapisa iz Zaplanja, značajno je proširio oblast poznavanja dečijeg folklora u istočnoj i jugoistočnoj Srbiji. Njegov zahvat na sistematskom zapisivanju, sistematizovanju, proučavanju i publikovanju dečijeg folklora istočne i jugoistočne Srbije, kojim je obuhvaćen i timočki kraj a čiji je deo i novoobjavljena knjiga koja se odnosi na Zaplanje, jedan je od najvećih, ako ne i najveći na Balkanu i u čitavom slovenskom svetu.
dr Dejan Krstić