Veliki ili Vaskršnji post počinje danas i završava se na Vaskrs koji ove godine pada 2. maja.
Vaskršnji post se naziva i Veliki zbog posebne važnosti i dužine trajanja. Sastoji se od Svete četrdesetnice i Strasne sedmice.
Četrdesetnica je ustanovljena od strane Crkve radi podražavanja 40-dnevnog posta i molitve Isusa Hrista posle svoga krštenja, udaljivši se u pustinju – pred svoje stupanje na propoved Jevanđelja.
Iza Svete četrdesetnice, koja se završava u petak šeste sedmice posta, dolazi post Strasne sedmice posvećen učestvovanju u stradanjima i smrti Hrista.
Prva sedmica Velikog posta zove se i Čista, jer se za vreme nje oplakuju gresi.
Crkva uči vernike da se odreknu greha i samopregorom uzdržavanja dođu do spasenja i večnog života.
Tokom ove sedmice, preporučuju se post i molitva, pokajanje, duhovni podvizi.
Druga sedmica i nedelja Velikog posta naziva se Nedeljom svetog posta – Crkva moli Gospoda za blagodatno ozarenje onih koji poste i koji se kaju.
Treća nedelja Velikog posta naziva se Krstopoklona, jer u ovu nedelju Crkva slavi Sveti Krst i duhovne plodove Krsne smrti Spasitelja.
U bogosluženjima četvrte nedelje Crkva nudi uzvišeni primer isposničkog života koji predstavlja podvižnik iz VI veka, Prepodobni Jovan Lestvičnik, koji se od 17. do 80. godine podvizavao na Sinajskoj gori i koji je u svom delu „Lestvica raja“ opisao put postepenog ushođenja čoveka ka duhovnom savršenstvu lestvicom duše, koja ga uzvodi od zemlje ka večnoj slavi.
U petu nedelju Velikog posta Crkva se seća Svete Marije Egipatske i proslavlja je. U pesmama kanona za ovu nedelju, kao i u bogosluženjima sedmičnih dana iduće nedelje – cvetne, otkriva se jevanđeljska priča o bogatašu i Lazaru kako bi se vernici podstakli na istinsko pokajanje kojim se dostiže Carstvo Božije. Crkva ubeđuje vernike da izbegavaju nemilosrdnost i nečovečnost bogataša i da revnuju za trpljenje i velikodušnost Lazara, jer Carstvo Božije nije hrana i piće, vać pravednost i uzdržanje sa svetošću i milosrđem.
U subotu šeste nedelje – cvetne, Crkva se seća čuda kad je Gospod Isus Hristos vaskrsao Lazara, zato se ona naziva Lazareva subota. Vaskrsavanjem Lazara Isus Hristos je pokazao Svoju Božansku silu i slavu i uverio je svoje učenike i sve u svoje predstojeće vaskrsenje i sveopšte vaskrsenje mrtvih na dan Suda Božijeg.
U vreme Vaskršnjeg posta oni koji ga se pridržavaju uzdržavaju se od mesa, jaja, sira, mleka, dakle hrane sa životinjskim masnoćama.
Vino i ulje dozvoljeni su samo subotom i nedeljom, ali i na dan Svete četrdesetorice mučenika dok se riba može koristiti samo na Blagovesti i Cveti.