Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas slave jedan od najvećih hrišćanskih praznika – rođenje Presvete Bogorodice, praznik koji se naziva još i Mala Gospojina.
Na Malu Gospojinu slavi se uspomena na dan kada je u Nazaretu, u domu Joakima i Ane, rođena Sveta Deva Marija.
Njeni roditelji dočekaše starost bez dece, te zato behu postiđeni pred ljudima i skrušeni pred Bogom. Moljaše Gospoda da obraduje njihovu starost i podari im porod. Bog svemogući i svevideći obradova ih beskrajnom radošću, koja prevaziđe daleko sva njihova očekivanja i sve najlepše snove.
Deva Marija koja je nastala kao plod molitvi odvedena je u hram kad je imala tri godine. Sa 14 godina se vratila u Nazaret gde joj je, prema predanju, saopštena blagovest arhangela Gavrila da će roditi Sina Božijeg. Scena Roždestva Bogorodice sa Svetom Anom u postelji i novorođenom Marijom u kolevci obavezan je motiv pravoslavnih ikona i srednjovekovnih manastirskih fresaka.
Ovaj dan ubraja se u 36 velikih praznika u crkvenom kalendaru obeleženih crvenim slovom.
Običaji i verovanja
Postoje verovanja da na Malu Gospojinu ništa ne treba raditi od poslova koji se rade rukama.
Navodno nije dobro ni započinjati nikakve nove poslove, već to treba odložiti za neki od narednih dana.
Jesenje svadbe u Srbiji, od davnina, počinjale su od Male Gospojine. U poljoprivredi, Mala Gospojina je označavala vreme kada se počinjalo sa oranjem i setvom ozimih useva. U to vreme, priređivane su i razne stočarske svečanosti.
Veruje se da bilje ubrano između Velike i Male Gospojine ima posebna lekovita svojstva, a da jaja iz toga perioda mogu cele godine ostati sveža pa se zato ostavljaju za nasad; pilići izleženi u ove dane biće dobre nosilje. Mnoge porodice slave Malu Gospojinu kao svoju Krsnu slavu.
Čak iako ne slavite i ne idete u goste, veruje se da na današnji dan, u čast Bogorodice i veselja koje je njeno rođenje donelo, svi treba da budu lepo obučeni i doterani. Tako će do sledeće Gospojine njihovi domovi bili čisti i puni vedrine.