HRIŠĆANI OBELEŽAVAJU VASKRSENJE ISUSA HRISTA, PRAZNIK KOJI SIMBOLIZUJE POBEDU ŽIVOTA NAD SMRĆU
Uskrs ili Vaskrs je pre svega, pokretni crkveni praznik koji obeležava dan hristovog uskrsnuća. Međutim, kao i svaki praznik u narodnom kalendaru i u ovaj dan su uneti mnogi rituali i obredi iz nekadašnjih proslava dolaska proleća i letnjeg perioda.
Domaćica rano budi ukućane da se umiju vodom u kojoj je potopljen drenak, zdravljak, bosiljak i crveno jaje. Decu obavezno dotakne jajetom – da budu crvena i zdrava preko čitave godine. Svuda, gde živi srpski narod, odlazi se rano u crkvu, Uobičajen pozdrav je „Hristos voskrese“ – „Vaistinu voskrese“ i on se upotrebljava u toku naredne sedmice. Kada se završi služba u crkvi, ljudi, žena, deca, svečano obučeni, zaseli bi oko nje ili u obližnjim gostionicama ili livadama, ako je lepo vreme. Tu se pored jaja jelo sve od belog mrsa i pečenog mesa. Pila se rakija i vino, igralo i pevalo.
Deca se izuzetno raduju Usksru i crvenim jajima, kojima se tucaju ili ih razbijaju srebrnim ili običnim novčićima. Jajima se tucaju i odrasli. Čije se jaje razbije, taj gubi i predaje onome koji ima jače da se omrsi. Prvo ofarbano jaje čuva se u kući godinu dana i naziva „čuvar kuća“. Neko ga nosi na njivu i zakopa sa usevima, kao žrtvu božanstvu koja štiti rod, a drugi pak ljuske od jaja bacaju na mravinjak da bi kokoške obilato nosile.
Veruje se da na Uskrs ne valja zaspati pre ponoći, jer će se u protivnom spavati celog leta i ništa se neće uraditi.
Hrišćani Vaskrs slave tri dana, pa su u kalendaru SPC crvenim slovom obeleženi Vaskršnji ponedeljak i Vaskršnji utorak.