KulturaVestiZaječar info

Dramsko stvaralaštvo Zorana Todorovića predstavljeno u Zaječaru

Dramsko stvaralaštvo Zorana Todorovića prezentovano je u galeriji Pozorišnog muzeja u Zaječaru, kao poslednji prateći program u okviru 9. Festivala malih pozorišnih formi.

Zoran Todorović (1975, Sarajevo) diplomirani je komparativista i teatrolog, dramaturg, reditelj i producent. Od 2024. godine obavlja funkciju umetničkog direktora Narodnog pozorišta Istočno Sarajevo. Tokom karijere radio je kao organizator kulturnih programa, arhivista, urednik dokumentarnog programa i stručni saradnik na projektima digitalizacije i izdavaštva. Stručni je saradnik i recenzent više monografija i publikacija o savremenom teatru, učestvovao je na brojnim konferencijama i skupovima o dramskoj produkciji, a više puta je bio i član stručnih žirija Međunarodnog festivala malih scena i monodrame. Autor je više originalnih pozorišnih komada, radio-drama i televizijskih scenarija, među kojima je i radio-drama „Fantastična romansa profesora Kugelmasa”, nastala dramatizacijom priče Vudija Alena (The Kugelmass Episode), po kojoj je kasnije napisao i scenario za celovečernji TV film.

Mlada glumica Marija Novaković, redovni član ansambla Narodnog pozorišta Istočno Sarajevo, i Zoran Todorović su u veoma prijatnoj atmosferi, kroz razgovor, što međusobno, što sa publikom predstavili Todorovićevo stvaralaštvo, fokusirajući se na tri njegove ključne drame:„(Miro)pomazani”, „(Ne)utješni” i „(Bez)vremena”. Ta tri komada od 10, koliko je napisao, a koje sam autor naziva malim tragedijama, osim što su nagrađivana, objavljena su u knjigama koje objedinjuju aktivne dramske pisce savremene drame Republike Srpske.

Todorovićeve drame mogu se prepoznati po veoma jednostavnim, svakodnevnim dijalozima, koji su veoma prirodni. To je govor koji se stalno sluša u svom okruženju, njegovi likovi su sveprisutni, komšije, članovi porodice, obični, mali ljudi, koji se nađu u nekim neobičnim situacijama. Sve je uvek prožeto humorom, iza kog se krije neka gorčina. U njegovim dramama čitalac/gledalac nekako uvek naiđe na obrt. Obični ljudi nađu se u neobičnoj situaciji, radnja teče, gradi se i odjednom usledi obrt. Humor u njegovim delima ima funkciju razotkrivanja. Ispod njega provejavaju melanholija i kritika društva.

Prikaži više

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.

Back to top button