Polaganjem venaca i odavanjem pošte poginulima, u kasarni Nikola Pašić u Zaječaru juče je obeležena 82. godišnjica formiranja Devete srpske udarne brigade
Odajući poštu borcima, koji su hrabro i časno položili svoje živote na oltar otadžbine, na spomen bistu narodnom heroju Vasiliju Đuroviću Žarkom, prvom komandantu ove brigade, vence su, u okviru ceremonije, položile delegacije Komande garnizona Zaječar, veterana Devete srpske udarne brigade, Grada Zaječara, SUBNOR-a, Udruženja rezervnih vojnih starešina i Udruženja vojnih penzionera.
O Devetoj srpskoj udarnoj brigadi, njenom ratnom putu i doprinosu narodnooslobodilačkoj borbi govorio je Dragoljub Nikolić, predsednik SUBNOR-a Zaječar.
On je podsetio da je Deveta srpska udarna brigada formirana 11. marta 1944. godine u selu Rečica, na teritoriji opštine Bojnik podno Radan planine.
„Na dan formiranja u stroju se našlo 379 boraca iz Timočke krajine, Sokobanje, Svrljiga i Niša. Brigada je imala četiri bataljona, a svaki bataljon po tri čete sa 30 boraca, razvrstanih u po dva streljačka voda“, naveo je Nikolić.
Prvi komandant brigade bio je Vasilije Đurović – Žarki, a komesar Dušan Gligorijević – Saša. Zamenik komandanta bio je Jovan Kecman – Čeda, načelnik štaba Vukašin Milić, a intendant brigade Marijan Slavković. Referent za kulturni rad bio je Mirko Petrović.
Prvim bataljonom komandovao je Mihajlo Rakočević, drugim Radomir Jovanović – Čoče, trećim Đorđe Vujić – Novak, a četvrtim Branko Milošević – Metalac.
„Brigada je bila relativno dobro naoružana. Svaki borac imao je pušku i bombu. U brigadi je bilo čak 11 puškomitraljeza. Prve borbe brigada je imala već 18. marta kod Đurđevca i Statovca, u kojima je imala i dosta žrtava zbog nepoznavanja terena. Međutim, na partijskoj konferenciji 15. aprila kojoj je prisustvovao i Petar Stambolić, ispred Glavnog štaba Srbije, brigada je ocenjena kao jedna od naboljih jedinica u Srbiji„, naveo je Nikolić.
U toku maja brigada je naoružana od strane saveznika, a 17. maja u Žitnom Potoku brigada dobija numeraciju 9. srpska brigada. Samo dva dana kacnije, 19. maja, prelazi Južnu Moravu i bori se veoma uspešno sa Nemcima. U toj borbi nestao je i komandant brigade Vasilije Đurović – Žarki.
Za novog komandanta postavljen je Jovan Kecman – Čeda, koji je brigadom komandovato do kraja rata.
Od tog dana 19. maja, počinje slavni put ove brigade, slede borbe oko Morave, u Rasini, formiranje 23. divizije 20. juna 1944, zatim borbe na Bukoviku, za Sokobanju, oko Timoka, spajanje sa slavnom Crvenom armijom u selu Vajuga kod Kladova, učešće u beogradskoj operaciji 20. oktobra, pa borbe za Čačak, borba na Drini, borbe oko Doboja, oslobađanje Dervente, prelaz nekoliko puta reke Save i borbe uz Savu, a zatim Kupa, Brežice, Zidani Most, Novo Mesto i Ljubljana, da bi preko Vrhnike i Cola, rat završila u Ajdovščini na slovenačkom primorju nadomak Gorice 15. maja 1945. godine.
Kroz brigadu je prošlo 5110 boraca, od kojih su 883 poginula, 70 ih je umrlo i 13 nestalo.
Brigada je iznedrila i tri narodna heroja – Vasilija Đurovića – Žarkog, Branka Miloševića – Metalca i Petronija Jovanovića – Pere Komirićanca.
U brigadi su bila 84 nosilaca „Partizanske spomenice 1941”.
Da nesreća bude veća, ova brigada je učestvovala i u ratu 1991-1992. godine na prostoru bivše SFRJ. Oko sedam meseci na Kordunu, Baniji i Petrovoj Gori. Veoma uspešno je branila srpski narod od ustaškog terora.
U agresiji snaga NATO 1999. godine, deo brigade dejstvovao je na Kosovu i Metohiji, a deo bio u pripravnosti na teritoriji Timočke krajine.
Tradiciju Devete srpske udarne brigade nastavila je Deveta motorizovana brigada, a danas tu tradiciju nastavlja Timočka brigada.