PET BEBA PREMINULO U SRBIJI OD VELIKOG KAŠLJA, OD KOJIH JE JEDNA IZ BORA – NA TERITORIJI BORSKOG OKRUGA REGISTROVANO 14 SLUČAJEVA VELIKOG KAŠLJA – MEĐU OBOLELIMA I JEDNA OSOBA STARIJA OD 70 GODINA – NAJOPASNIJI ZA PACIJENTA STADIJUM ZACENJIVANJA – OD POČETKA GODINE U SRBIJI POTVRĐENA TRI SLUČAJA MALIH BOGINJA – KAKO IH PREPOZNATI I KOJI SU SIMPTOMI – PODACI O VAKCINACIJI PORAŽAVAJUĆI
Pet beba u Srbiji, među kojima je jedna beba iz Bora, preminulo je od velikog kašlja, dok su od početka godine potvrđena tri slučaja malih boginja u Srbiji. O epidemiološkoj slici, o preventivi, simptomima velikog kašlja i malih boginja, o tome kako ih prepoznati, o lečenju, o tome kako smo došli do toga da u 21. veku govorimo o ovim bolestima za koje smo mislili da su odavno iskorenjene govore doktorka Žaklina Najdić, pedijatar, načelnik Službe za zdravstvenu zaštitu predškolske i školske dece u zaječarskom Domu Zdravlja, doktorka Svetlana Živković, epidemiolog, iz ZZJZ „Timok“ u Zaječaru i doktor Nenad Ristović, infektolog, načelnik Odeljenja infektologije zaječarskog Zdravstvenog centra.
„Na području Zaječara i Zaječarskog okruga za sada nemamo ni jedan potvrđen slučaj pertusisa, odnosno velikog kašlja, što nije slučaj sa Borskim okrugom. Na teritoriji Borskog okruga do sada je registrovano 14 slučajeva, od toga na teritoriji opštine Bor pet slučjeva ukupno, od kojih je jedan, nažalost, sa smrtnim ishodom, reč je o bebi mlađoj od tri meseca, na teritoriji opštine Majdanpek šest slučajeva i na teritoriji opštine Negotin tri slučaja“, navodi doktorka Živković.
Što se tiče starosne strukture, uglavnom dominira uzrasna dob od 15 do 19 godina, a ženski pol je značajnije zastupljen. Među obolelima je deset ženskih osoba i pet muških.
„Napomenula bih da imamo registrovan i jedan slučaj kod osobe starije od 70 godina, što znači da, jeste to bolest koja se javlja u dečjem uzrastu, ali mogu da obole i starije osobe“, dodaje doktorka Živković.
Podaci za Srbiju pokazuju da je od početka 2024. godine potvrđeno 400 slučajeva pertusisa sa dva smrtna ishoda. Oba slučaja odnose se na nevakcinisanu decu, uzrasta od dva i po, odnosno tri meseca.
U novoj godini najčešće su obolevale osobe starije od 20 godina, zatim u strosnoj dobi od 10 do 14 godina, potom između 15 i 19 godina, a kada je reč o uzrasno specifičnoj stopi incidencije na prvom mestu su deca mlađa od 12 meseci.
U prethodnoj godini potvrđena su ukupno 1383 slučaja, što se starosne strukture tiče, dominirala su deca između 10 i 14 godina, potom između 15 i 19 godina i stariji od 20 godina, kao i mlađi od 12 meseci. Tri smrtna ishoda zabeležena su u prošloj godini.
Doktorka Žaklina Najdić navodi da je veliki kašalj zarazno oboljenje pre svega u dečjem uzrastu, ali da smo sada svedoci da je sve više obolelih među osobama starije životne dobi.
„Sa smanjenim obuhvatom vakcinacije pertusis se vratio na velika vrata“, navodi doktorka Najdić i dodaje:
„Ono što je značajno reći za veliki kašalj je da je izvor zaraze obavezno bolestan čovek. Zaraznost jako dugo traje, čak mesec dana, od početka zaražavanja pa bukvalno do kraja bolesti“.
Bolest prolazi kroz više stadijuma, a karakterističn je stadijum zacenjivanja, koji je i najopasniji za pacijente.
„Stadijum zacenjivanja nastaje posle stadijuma bezazlenog kašlja koji traje sedam dana a koji obično nije praćen temperaturom. Pacijenti imaju učestao noćni kašalj koji se intenzivira i ide u napadima sa prestankom disanja, sa isplaženim jezikom, sa vrlo lošim opštim stanjem koje kompromituje disanje i nastaje spazam disajnih puteva. Zbog same anatomske strukture disajnih puteva, bebe su najviše ugrožene„, ističe doktorka Najdić i dodaje da stadijum zacenjivanja traje jako dugo, da može da traje čak i do šest nedelja, što iscrpljuje odrasle, a posebno decu.
MALE BOGINJE – NAJZARAZNIJE OBOLJENJE
Govoreći o malim boginjama, od kojih je u Srbiji od početka godine registrovano tri slučaja zaraze, doktorka Najdić je istakla da je to tipična bolest dečjeg uzrasta. Najčešće obolevaju deca između prve i pete godine i ranog školskog uzrasta.
„Počinje kao sve virusne bolesti pošto su ulazna vrarta za infekciju gornji delovi respratornih puteva, nos, konjuktive i usta. Počinje jednim gripoznim stanjem koje se karakteriše opštim lošim stanjem, malasksalošću, temperaturom, koja postepeno, kako se bolest razvija, postaje sve viša, može da ide i do 40. Taj stadijum traje desetak dana“, objašnjava doktorka Najdić.
Nakon stadijuma inkubacije nastaje osipni stadijum.
„Treba reći, pošto se često mešaju male boginje i varičela, kod malih boginja ospa nastaje prvo u kosmatom delu glave, odnosno iza ušiju, na čelu i na licu i spušta se naniže prema trupu i ekstremitetima. Koža je topla, baršunasta, vlažna, fina na dodir i postoje delovi kože koji nisu zahvaćeni. Mogu biti zahvaćeni i dlanovi i tabani“, navodi doktorka Najdić.
Karakteristično za male boginje, kada je reč o kliničkoj slici, dodaje doktor Ristović, je da dete ima izraz „plačne maske“.
„Imamo konjuktivitis, sekreciju iz nosa, blago otečene kapke, pošto je otežano disanje na nos imamo poluotvorena usta, disanje na usta, usne suvlje, zažarenost obraza, obično se u to vreme javlja temperatura, i to karakteriše izraz „plačne maske“. U tih dan, dva, tri mogu se videti male mrlje, beličaste tačkice na crvenoj osnovi u visini kutnjaka“, navodi doktor Ristović i dodaje da se iz tog stadijuma prelazi u osipni stadijum.
Doktor Ristović, govoreći o malim boginjama citira doktora Kostu Todorovića „oca srpske infektologije“ koji navodi da je kontagioznost, odnosno zaraznost ovde na prvom mestu među svim infektivnim bolestima.
„Šta to znači? Ukoliko u jednu prostoriju gde se nalazi 100 dece nezaštićeno, uvedemo jednu osobu koja će biti dovoljno dugo u tom prostoru i imati dovoljno vremenski dug kontakt sa njima, svih 100 će biti inficirano za period inkubacije koji bude prošao. Ovo je nešto što smo znali i pre 80 godina. Smatra se najzaraznijim oboljenjem“, navodi doktor Ristović.
NOVOROĐENČAD I STICANJE IMUNITETA
„Svako novorođeno dete stiče deo imuniteta koji nasleđuje od majke u toku trudnoće i za prvih šest do devet meseci nakon porođaja on još uvek traje. On se može pojačati ishranom na majčinim grudima, znači dojenjem“, navodi doktor Ristović i dodaje da je svako novorođeno dete zaštićeno od onih dečjih bolesti od kojih je pre svega majka imunizovana ili je majka preležala tu dečju bolest“.
„Nakon šestog do devetog meseca, moramo da shvatimo, to naše dete je osetljivo na svaki agens, te moramo na vreme da započnemo sa vakcinacijom“, ističe doktor Ristović i dodaje:
„Od onog dana kada se dete rodi, u naredna tri do sedam dana, započinjemo sa vakcinacijom, vakcinom protiv hepatitisa B i protiv tuberkuloze. Zatim nastavljamo krajem prvog meseca, gde dete dobija drugu dozu protiv hepatitisa B, zatim sa dva puna meseca protiv difterije, tetanusa, velikog kašlja, hemofilusa influence B, poliomielitisa, pneumokoka, ja se nadam u narednom periodu i protiv meningokoka, i da na taj način sa tri i po i sa pet meseci uradimo potpunu imunizaciju i završimo je sa 12 meseci, prvi deo, vakcinom protiv malih boginja, protiv zauški i protiv rubela. U drugoj godini imamo prvu revakcinu prtiv difterije, tetanusa poliomelitisa“, objašnjava doktor Ristović.
-PADA U VODU SAV NAŠ TRUD, ŽELJA, ZNANJE, UČENJE, AKTIVNOSTI NA POLJU IMUNIZACIJE KADA NAM UMRE JEDNO DETE KOJE NISMO IMUNIZOVALI
Ističući koliko je dobra MMR vakcina donela čovečanstvu, Ristović navodi i da je imunizacija ovom vakcinom sa 12. godine, da bi obuhvat bio veći, pomerena na sedmu godinu, odnosno pred polazak u školu.
„Ne zaboravite, škola je obavezna, ali i država je obavezna prema svojim građanima i narodu da kroz obaveznu imunizaciju zaštiti te građane. To je jedna uzajamna obaveza države prema građanima i građana prema državi – da svoju decu imunizuju, da na taj način smanjimo mogućnost nastanka problema“, rekao je doktor Ristović i dodao:
„Problem je komplikacija. Problem nije u osnovi samo oboljenje. Najveći broj slučajeva prođe sa lakšim oblikom. Najteža stvar su komplikacije, a vrhunac svega toga je smrtni ishod. Pada u vodu sav naš trud, želja, znanje, učenje, aktivnosti na polju imunizacije kada nam umre jedno dete koje nismo imunizovali. To je poraz za sve nas, za struku našu, za roditelje, kada kažem roditelje, mislim na sve roditelje, za sve nas koji gajimo i odgajamo decu – to je poraz“.
Kada je o vakcinaciji reč, podaci su, međutim, poražavajući. Na području Zaječara, obuhvat imunizovane dece je u prošloj godini za deset odsto manji u odnosu na 2020. godinu, kada je krenula pandemija COVID-om.
Stručnjaci zaključuju: Ukoliko svoje dete niste vakcinisali u terminu kada je to trebalo učiniti, nećete zakasniti ukoliko to učinite danas, a sutra, sutra će možda već biti kasno.
Celu emisiju možete pogledati u nastavku: