DruštvoKnjaževacKulturaZaječar info

MONOGRAFIJA MINIĆEVA I VITKOVCA „KRČMA NA RASKRŠĆU“

Krajem avgusta ove, 2020, godine iz štampe je izašla knjiga „’Krčma na raskršću’ (Monografija Minićeva i Vitkovca)“, autora Slavoljuba Petrovića.

U ovoj monografiji, koja ima 390 strana, zajednički se opisuju dva naselja, Minićevo i Vitkovac u opštini Knjaževac, koja su danas spojena i koja su, u stvari, nastala iz jednog naselja – iz nekadašnjeg Novog Hana, kasnije, krajem 19. veka, preimenovanog u Kraljevo Selo.

Autor monografije Slavolub Petrović je kroz niz manjih odeljaka, posvećenih posebnim temama, zahvatio celinu života u ovim naseljima od najranijih vremena do danas. To mu najverovatnije nije bilo lako, jer ova naselja postoje kroz dugi vremenski period, a uz to Minićevo je u prošlosti bilo i varošica i sresko i opštinsko mesto, danas za okolna naselja idalje gravitaioni centar, što znači da je njegov istorijat mnogo sadržajniji od istorijata klasičnih sela. Da bi u vremenskom i sadržajnom smislu prikazao celinu, autor je morao da vrši veliko sažimanje i selekciju podataka. Ipak, bez obzira na to, knjigu možemo oceniti kao veoma informativnu. No, bez obzira na tendenciju velikih sažimanja i selekcije podataka, autor se s pravom odlučio da, uz druge popise, u celini štampa obiman popis stanovnika i imovine Novog Hana 1863. godine i time trajno bar za ovo mesto, kao što je to učinilo još nekoliko autora monografija sela za svoja mesta, u celini sačuva najpotpuniji, i time najznačajniji, popis iz 19. veka (kada on već nije odštampan u celini za sva naselja timočko-torlačkog kraja). Važno je naglasiti i to da knjiga sadrži dosta fotografija, a, kao što znamo, fotografije su istorijski izvori i svedočanstva prvog reda, koji često više govore i od pisanih podataka. Fotografije koje su u boji snimljene, u boji su i štampane.

Autor Slavoljub Petrović iz Minićeva (rođen 1947. godine u Vitkovcu), dugogodišnji nastavnik i direktor Osnovne škole u Minićevu i Osnovne škole „Dubrava“ u Knjaževcu, još ranije se afirmisao kao istraživač prošlosti i hroničar Minićeva i okoline. Osim niza članaka u listovima „Timok“ (u kojem je radio kao novinar), „Knjaževačke novine“ (čiji je bio i urednik) i „Torlak“ (koji objavljuje Zavičajno društvo Timočana-Torlaka, čiji je on dugogodišnji sekretar), i osim dve brošure i jedne manje knjige u kojima je priredio dokumente i podatke o minićevskoj školi, on je autor još dve obimne i značajne monografije: „’Izvor znanja’ – 165. godina škole u Minićevu“, objavljene 2010. godine, i „Šesdeset godina ’Sloge’“ (minićevskog fudbalskog kluba), objavljene 2018. godine u koautorstvu sa Nebojšom Ristićem iz Minićeva.

Izdavač knjige je Zavičajno društvo Timočana-Torlaka iz Minićeva, koje je do sada objavilo niz knjiga koje se odnose na timočko-torlački kraj (zbirke zavičajne poezije i proze – uglavnom na dijalektu, zbirke usmenog folklora, monografije sela, tematske zbornike tekstova, književne prepiske, monografije pojedinih organizacija i drugo). Ovom knjigom ovo udruženje nastavlja kontinuitet svoje izdavaćke delatnosti od svog osnivanja 1997. godine. Valja podsetiti da njegova izdavačka delatnost, osim objavljivanja knjiga, podrazumeva i objavljivanje lista „Torlak“, koji izlazi od 2003. godine.

I ova knjiga izašla je iz štampe zahvaljujući finsijskoj pomoći Slobodana Janjića iz Beograda, dipl. inž. građevine rođenog u Minićevu (u to vreme, do kraja Drugog svetskog rata, zvanom Andrejevac), čiji su roditelji Đorđe i Milena Janjić, kao istaknuti prosvetni radnici, u ovom kraju, između ostalog i u Minićevu, službovali od 1929. do 1946. godine. Slobodan Janjić je finansijski pomogao realizovanje već niz štampanih izdanja i drugih poduhvata iz oblasti kulture vezanih za svoj rodni kraj (inače, njegovo dobrotvorstvo ima i mnogo šire razmere).

Zbog epidemiološke situacije u vezi sa virusom KOVID 19, ova monografija tokom ove jeseni nije promovisana a, kako stvari stoje, uskoro neće ni biti, pa preostaje samo da se o njenom objavljivanju i postojanju javnost obavesti putem medija, što je i cilj ovog članka.

dr Dejan Krstić

Prikaži više

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.

Back to top button